Ugljan – Zajedno za čisti otok

Otok Ugljan (također poznat i kao otok maslina), pripada zadarskoj otočnoj skupini. Od kopna ga dijeli Zadarski kanal, a s otokom Pašmanom povezuje most preko prolaza Mali Ždrelac. Bogat je vegetacijom u kojoj dominiraju makija, borove šume i mediteranske kulture smokvi i maslina, dok strmu jugozapadnu obalu karakterizira vapnenački kamenjar.

Brojni stanovnici Ugljana su tijekom povijesti bili vrsni pomorci i ribari, a ostaci antičke uljare iz 1.st. dokaz su 2000 godina stare tradicije maslinarstva koja je i danas itekako živa. U prilog tomu ide i oko 700 000 stabala maslina na otoku od kojih se dobiva ulje izuzetne kvalitete i arome. Zanimljivo je kako se upravo zbog te duge povijesti maslinarstva na otoku Ugljanu otkrivaju novi fenotipovi koji su ili slični već poznatim sortama ili predstavljaju sasvim novi fenotip.

Bogato razdoblje renesanse i baroka na otoku Ugljanu ostavili su za sobom impresivna zdanja ljetnikovaca zadarskih plemićkih obitelji. Tu je i Franjevački samostan Sv. Jeronima s klaustrom i romaničkim kapitelima (16. st.) koji svjedoče o visokoj kulturnoj razini otoka u srednjem vijeku.

Zemljopisni položaj. Otok Ugljan pripada unutrašnjem nizu zadarskih otoka, a nalazi se između zadarskog priobalja i otoka Iža od kojih ga dijeli Zadarski, odnosno Srednji kanal. Površina je otoka 51.85 km² i veličinom spada u srednje velike naseljene otoke Republike Hrvatske. Prema broju stanovnika 1991. (7583) Ugljan je na 8. mjestu među hrvatskim otocima. SI stranu otoka karakteriziraju plodno tlo i vodnonosni slojevi, obala se blago spušta prema moru i razvedena je brojnim uvalama, dok je obala na JZ strani strma s oskudnom vapnenjačkom zonom. To je i razlog zbog kojeg su se naselja na otoku razvila uglavnom na SI strani.

Problem otpada

Na otoku su javlja problem otpadnih voda koje se ispuštaju izravno u more ili u crne rupe, a do danas nažalost nije provedeno sustavno čišćenje otpada iz podmorja. Organizirane su tek poneke akcije otklanjanja otpada, ali nikada sustavno i planski.

Na brojnim se mjestima divlje nakuplja veći otpad (olupine vozila, bijele tehnike, ostalog pokućstva i sl.), a terenskim ispitivanjima podmorja, primijećena je poveća količina otpada koji su odbacili dijelom neodgovorno domaće stanovništvo, a dijelom nautičari.

Ciljevi projekta

  • Sustavno i planski otkloniti što više otpada iz podmorja i plaža na otoku
  • Uspostaviti trajnu suradnju s lokalnim ronilačkim centrima i klubovima
  • Redovito provoditi akcije čišćenja podmorja
  • Podići svijest o očuvanju mora i podmorja kod domaćeg stanovništva i djece

Provedene aktivnosti

  • Prikupljen otpad iz podmorja – ronioci DPS-a uz potporu Ronilačkog centra Ugljan i domaćeg stanovništva
  • Prikupljen otpad s plaža – osnovnoškolci, umirovljenici i djelatnici iz Turističke zajednice Ugljan

Tone otpada

Višednevne akcije

Lokacija

Ronilaca i stanovnika

Detalji akcija

  • 2021. – 600 kg otpada u uvali Lučica i Kobiljak te obalnom pojasu od bolnice do kampa
  • 2020. – 600 kg otpada u cijelom obalnom pojasu mjesta Muline i na plaži Južna luka
  • 2019. – 1000 kg otpada u luki Ugljan i cijelom obalnom pojasu mjesta Ugljan te plaži Mosti

Voditelji projekta: Matko Pojatina, Neven Marinić

Ostali projekti